Val stečajeva u Njemačkoj: 25 900 bankrota godišnje do 2027. godine — sektor transporta, špedicije i logistike u središtu krize

Ugledni osiguravatelj potraživanja Allianz Trade objavio je u listopadu 2026 godine izvješće koje bi trebalo privući pozornost svakog menadžera rizika koji surađuje sa subjektima na njemačkom tržištu. Dokument nedvosmisleno pokazuje da val nesolventnosti zapadno od poljske granice još nije dosegnuo vrhunac — ili barem neće brzo jenjavati. Broj stečajeva poduzeća u Njemačkoj stabilizirat će se na gotovo 25 900 slučajeva godišnje i 2026 i 2027 godine, vraćajući se na razine nezabilježene više od desetljeća. Prometna i logistička industrija našla se na vrhu popisa sektora najugroženijih stečajem — a to znači stvaran, izravan rizik za poduzeća iz cijele Europe koja s njom surađuju.

Njemačka gubi titulu lokomotive Europe

Njemačko gospodarstvo godinama je bilo temelj europskog prosperiteta. Danas analitičari sa žaljenjem moraju preispitati tu sliku. Allianz Trade procjenjuje da će 2026 godine broj stečajeva u Njemačkoj porasti za 8% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 25 900 slučajeva — najvišu razinu od 2013 godine. Što je još gore, prognoza za 2027 godinu ne donosi olakšanje: stručnjaci očekuju zadržavanje jednakog broja stečajeva, što znači da nije riječ o jednokratnom statističkom skoku, nego o duboko ukorijenjenom strukturnom trendu.

Milo Bogaerts, izvršni direktor društva Allianz Trade u Njemačkoj, u svojem komentaru izvješća upozorava na splet nekoliko čimbenika koji se preklapaju i zajedno stvaraju iznimno nepovoljno okruženje za poduzeća. Oružani sukob u Iranu — iako geografski udaljen — dovodi do povećane nestabilnosti tržišta energetskih sirovina i poremećaja u globalnim opskrbnim lancima. Njemačka, kao gospodarstvo koje snažno ovisi o izvozu i uvozu industrijskih komponenti, te poremećaje osjeća osobito snažno.

Drugi, jednako važan uzrok jest dugotrajna gospodarska stagnacija (Konjunkturflaute) u samoj Njemačkoj. Domaća potražnja stagnira već nekoliko tromjesečja, ulaganja poduzeća odgađaju se, a potrošači — suočeni s rastućim troškovima života — smanjuju potrošnju. Posljedično mnoge industrije bilježe pad narudžbi, što se izravno odražava na pogoršanje financijskih rezultata tisuća poduzeća.

Nepovoljnim okolnostima pridružuju se još dva kronična problema: dramatičan nedostatak kvalificirane radne snage (Fachkräftemangel) i neprestano rastući operativni troškovi. Cijene energije, iako djelomično stabilizirane u usporedbi s vrhuncem iz 2022–2023 godine, i dalje su znatno više nego prije energetske krize. Troškovi vanjskog financiranja, koje povećava politika kamatnih stopa ESB-a, opterećuju bilance poduzeća koja su u prošlosti poslovala u okruženju jeftinih kredita. Svi ti elementi zajedno stvaraju svojevrsnu financijsku zamku za subjekte s ograničenim novčanim rezervama.

Sektor TSL: barometar krize

Izvješće društva Allianz Trade osobito snažno naglašava položaj sektora prijevoza, špedicije i logistike (TSL) među industrijama najizloženijima valu stečajeva. To ne bi trebalo iznenaditi nikoga tko poznaje posebnosti te industrije. Prijevozna i logistička poduzeća obilježavaju strukturno niske operativne marže, koje se često kreću oko nekoliko posto prihoda. U takvim uvjetima čak i relativno mali rast troškova ili pad opsega narudžbi može biti dovoljan da izbriše dobit i ugrozi likvidnost.

Poduzeća TSL-a 2026 godine istodobno se suočavaju s nekoliko iznimno nepovoljnih pojava:

• Rast troškova goriva — potaknuto geopolitičkom neizvjesnošću i destabilizacijom energetskih tržišta, gorivo ostaje najveća troškovna stavka za cestovne prijevoznike, a svaki skok cijena na benzinskim postajama izravno pogađa isplativost poslova.
• Pritisak na plaće — kronični nedostatak profesionalnih vozača i skladišnih radnika prisiljava poduzeća na povećanje plaća kako bi uopće održala operativne kapacitete. To je izdatak koji se ne može odgoditi bez rizika od gubitka ključnih zaposlenika.
• Pad obujma tereta — usporavanje u automobilskoj, kemijskoj i strojarskoj industriji — tradicionalnim stupovima njemačkog gospodarstva — izravno dovodi do manjeg broja prijevoznih naloga. Logistička poduzeća koja su izgradila svoje kapacitete na temelju prognoza od prije nekoliko godina danas se suočavaju s viškom prijevoznih kapaciteta i smanjenjem baze klijenata.
• Visoki troškovi financiranja — vozni parkovi tegljača i poluprikolica u industriji TSL-a u znatnoj se mjeri financiraju kreditom ili leasingom. Rast kamatnih stopa uzrokovao je da servisiranje duga apsorbira sve veći dio ionako skromnih prihoda.
• Regulatorni pritisak — uvođenje novih okolišnih zahtjeva (među ostalim naknada za emisije CO₂, emisijskih normi EURO 7) prisiljava poduzeća na skupu zamjenu voznog parka, što stvara dodatna investicijska opterećenja u ionako teškom razdoblju.

Kombinacija tih čimbenika dovodi do toga da su mnoga njemačka poduzeća TSL-a, koja su preživjela pandemiju i energetsku krizu, danas na rubu solventnosti. Neka se spašavaju restrukturiranjem — smanjivanjem voznog parka, otpuštanjem zaposlenika i napuštanjem neprofitabilnih ruta. Ondje gdje ni to nije dovoljno podnosi se prijedlog za otvaranje stečaja.

Efekt domina: rizik za europske partnere

Za europska poduzeća koja surađuju s njemačkim sektorom TSL-a — bilo kao naručitelji prijevoza, podizvođači ili pružatelji usluga — ta situacija ima izravne posljedice. Stečaj prijevoznika ili logističkog operatera obično nije izoliran događaj. On izaziva val problema kod desetaka, a katkad i stotina subjekata koji su s njim imali sklopljene ugovore ili su bili navedeni kao vjerovnici na popisu nepodmirenih obveza.

Za poduzeća s neplaćenim računima za izvršene usluge ili isporučenu robu stečaj poslovnog partnera često znači višemjesečni sudski postupak i naplatu samo djelića dugovanog iznosa — ako se išta naplati. Iz perspektive upravljanja rizikom potraživanja to je scenarij koji treba spriječiti, a ne naknadno reagirati na njegove posljedice.

Stručnjaci EURODEBT.eu preporučuju da poduzeća koja sudjeluju u prekograničnoj trgovini robom s Njemačkom odmah pooštre postupke provjere solventnosti poslovnih partnera. Standardna provjera u trgovačkom registru ili površan pregled povijesti suradnje danas su apsolutni minimum koji ne pruža dovoljnu zaštitu. U trenutačnim tržišnim uvjetima nužno je:

• Sustavno pratiti financijsko stanje ključnih poslovnih partnera iz Njemačke — najmanje jednom tromjesečno.
• Analizirati pokazatelje ranog upozorenja: kašnjenja u plaćanju, promjene kreditnih limita kod agencija za poslovne informacije, promjene u upravama i vlasničkim strukturama.
• Razmotriti ili proširiti osiguranje trgovinskih potraživanja — uz svijest da osiguravatelji zbog rastućeg vala stečajeva mogu pooštriti uvjete i povećati premije za izloženost njemačkom tržištu.
• Skratiti rokove plaćanja koji se nude poslovnim partnerima ili uvesti predujmove za nove i neprovjerene partnere.
• Diversificirati bazu pružatelja logističkih usluga kako bi se izbjegla ovisnost o jednom prijevozniku koji može iznenada nestati s tržišta.

Kada će doći do preokreta? Prognoze za 2028 godinu i dalje

Allianz Trade ne ostavlja mjesta iluzijama o kratkoročnim izgledima: tijekom cijele 2027 godine broj stečajeva u Njemačkoj ostat će na razini od približno 25 900 slučajeva godišnje. Tek bi 2028 godina trebala donijeti prve — iako skromne — znakove poboljšanja. Analitičari tada predviđaju pad broja stečajeva od oko 5%, na 24 600 slučajeva. Pretpostavlja se da će do tada poticajne mjere savezne vlade početi donositi mjerljive rezultate, a gospodarstvo postupno ponovno steći sposobnost ostvarivanja rasta.

Međutim, potrebno je snažno naglasiti da će čak i ta prognozirana razina od 24 600 stečajeva godišnje i dalje biti povijesno visoka. To neće biti povratak na normalno stanje prije krize, nego samo određeno ublažavanje razmjera problema. Povećani rizik u poslovanju s Njemačkom ostat će s nama najmanje tri do četiri godine.

To je dug vremenski horizont koji od poduzeća zahtijeva ne jednokratnu prilagodbu postupaka, nego trajnu promjenu filozofije upravljanja kreditnim rizikom. Menadžeri koji danas zanemaruju signale iz izvješća društva Allianz Trade mogli bi za nekoliko mjeseci morati otpisati potraživanja koja su se mogla zaštititi temeljitijom provjerom poslovnih partnera.

Perspektiva rizika: što bi logistički menadžeri trebali učiniti?

Sažimajući sliku koju je prikazao Allianz Trade, može se izdvojiti nekoliko ključnih preporuka za prijevoznička i logistička poduzeća te njihove trgovinske partnere koji posluju na europskom tržištu:

• Tretirajte Njemačku kao tržište povećanog rizika — ne samo na papiru, nego i u svakodnevnim kreditnim i ugovornim odlukama. Standarde dubinske analize koji se primjenjuju na subjekte iz zemalja koje se smatraju stabilnima potrebno je hitno preispitati.
• Ulažite u poslovne informacije — koristite alate za financijsko praćenje u stvarnom vremenu, poput izvješća agencija za poslovne informacije ili platformi za bodovanje poduzeća iz sektora TSL-a. Informacija o problemima poslovnog partnera dostavljena unaprijed daje vremena za reakciju.
• Gradite financijsku otpornost vlastite organizacije — poduzeća sa solidnim rezervama likvidnosti i diversificiranom bazom klijenata znatno su bolje pripremljena za apsorbiranje gubitaka zbog nesolventnosti partnera.
• Razgovarajte sa svojim osiguravateljem potraživanja — ako još ne koristite osiguranje trgovačkog kredita, vrijeme je da ga razmotrite. Ako ga koristite — provjerite jesu li vaši kreditni limiti za poslovne partnere iz Njemačke ažurni i dovoljni u svjetlu najnovijih tržišnih podataka.
• Ojačajte odnose s pouzdanim partnerima — tijekom tržišne krize prirodna je tendencija konsolidacija oko subjekata s dokazanom financijskom stabilnošću. Poduzeća koja danas ulažu u transparentnost i izgradnju povjerenja osvajat će nove ugovore na račun onih koja će nestati s tržišta.

Izvješće društva Allianz Trade nije još jedna sumorna prognoza koju treba odložiti na policu. To je konkretan signal da europsko tržište upravljanja rizicima ulazi u fazu povećane opreznosti — i da bi poduzeća koja tu opreznost zanemare mogla za to skupo platiti. Godine 2026 i 2027 bit će pravi test zrelosti sustava upravljanja rizicima u cijelom europskom ekosustavu prijevoza i logistike.