Rekordnih 47 milijardi zlota zaostale zajmove poljskih tvrtki: promet na čelu rizika, mala i srednja poduzeća plaćaju najvišu cijenu

Do kraja prve polovice 2026. godine, nepodmireni dug poljskih tvrtki premašio je gotovo 47 milijardi zlota - povijesni maksimum koji bi trebao upozoriti svakog upravitelja rizika koji radi s poljskim partnerima. Izvješće objavljeno 18. rujna 2026. od strane BIG InfoMonitora, pripremljeno u suradnji s Uredom za kreditne informacije i Keralla Researchom, ne ostavlja nikakve sumnje: problem zaostalih plaćanja više nije samo stvar bilateralnih odnosa - postao je sistemska prijetnja cijelim lancima opskrbe u srednjoj Europi.

Spirala duga: manje dužnika, ali svi su sve više u dugovima

Prva, naizgled utješna vijest iz izvješća jest pad broja tvrtki u zakašnjenju. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, broj dužnika smanjio se za gotovo 4400 subjekata, a sada ih je preko 313 500. Međutim, ako bismo se zaustavili na ovom podatku, slika bi bila krajnje nepotpuna.

Paralelno s padom broja dužnika, vrijednost njihovih obveza raste - i to brzo. Ukupne dospjele obveze porasle su za više od 1,7 milijardi PLN, ili gotovo 4 posto, tijekom godine. U praksi to znači da se dugovi ne prelijevaju na nove tvrtke, već se sve više koncentriraju unutar relativno stabilne skupine subjekata koji su već imali problema s plaćanjem svojih dugova. Prosječna vrijednost dospjelih obveza po dužniku porasla je na približno 150 PLN - u odnosu na 142 PLN godinu ranije i 137 PLN prije dvije godine. Trend je jasan i alarmantan.

Dr. Waldemar Rogowski, glavni analitičar u BIG InfoMonitoru, to otvoreno kaže: tvrtke s financijskim problemima sve dublje tonu u dužničku spiralu, iz koje je sa svakim kvartalom sve teže samostalno izaći. Riječ je o klasičnom mehanizmu zamke likvidnosti - što više tvrtka duguje, to su veće kamate i ugovorne kazne, a manja je vjerojatnost da će obnoviti svoju sposobnost plaćanja bez vanjske intervencije.

Neformalna hijerarhija plaćanja: tko prvi dobiva plaću?

Jedan od najznačajnijih - i najopasnijih - zaključaka izvješća odnosi se na takozvanu neformalnu hijerarhiju plaćanja. Iako je ovaj fenomen poznat godinama, ovo je prvi put da je dokumentiran na tako precizan način.

Samo jedna od pet poljskih tvrtki (točnije 21,4 posto) izjavljuje da se prema svim svojim vjerovnicima odnosi ravnopravno i plaća račune redoslijedom kojim dospijevaju. Tri četvrtine poduzetnika - 75,2 posto - otvoreno priznaju da redoslijed plaćanja određuju dva čimbenika: tržišna pozicija izvođača radova i duljina trajanja odnosa.

U praksi to znači hijerarhiju koja izgleda ovako:

• Velike korporacije i strateški dobavljači — prvo primite uplatu, bez obzira na datum dospijeća računa
• Dugoročni poslovni partneri — imaju koristi od „bonusa za vjernost“ i mogu računati na pravovremenu ili gotovo pravovremenu namiru
• Novi partneri i tvrtke iz sektora malih i srednjih poduzeća — završe na kraju reda; njihovi računi čekaju na obradu dok im likvidnost investitora ne dopusti plaćanje

Za transportnu i logističku industriju, gdje prijevoznici, špediteri i skladišni operateri često funkcioniraju kao karike u lancu opskrbe koje opslužuju i velike klijente i manje podizvođače, ova hijerarhija ima razorne posljedice. Prijevoznik koji čeka plaćanje od velikog klijenta istovremeno postaje dužan benzinskim postajama, servisnim centrima i tvrtkama za leasing traktora. Domino efekt se brzo širi cijelim lancem opskrbe.

Sektor TSL-a: nominalno četvrti, ali najgori po pokazateljima

Sirovi podaci za određene industrije potvrđuju da se sektor prometa, otpreme i logistike suočava s iznimno teškom situacijom. Što se tiče nominalnih zaostalih obveza, promet je na četvrtom mjestu među svim sektorima poljskog gospodarstva, s dugom koji doseže 3,3 milijarde PLN. Slijede ga trgovina (8,9 milijardi PLN), industrija (8,7 milijardi PLN) i građevinarstvo (6,2 milijarde PLN). Zajedno, ova četiri sektora čine preko 57 posto svih dospjelih poslovnih dugova u Poljskoj.

Međutim, kada pogledamo pokazatelj rizika - postotak tvrtki u određenoj industriji s dospjelim obvezama - slika postaje još alarmantnija za sektor prijevoza i skladištenja. U prijevozu i skladištenju, nevjerojatnih 8,6 posto subjekata ima zakašnjenja. To je gotovo dvostruko više od prosjeka za cijelo poljsko gospodarstvo, koji iznosi 4,4 posto.

Za usporedbu, ostali sektori s višim rizikom su sljedeći:

• Opskrba vodom i gospodarenje otpadom — 7,2 posto tvrtki s dospjelim obvezama
• Rudarstvo — 6,8 posto
• HoReCa industrija (smještaj i ugostiteljstvo) — 5,7 posto

Prijevoz zauzima neslavno prvo mjesto na ovom popisu. Štoviše, to je industrija u kojoj se problemi s likvidnošću gomilaju - jedan nepouzdani platitelj može ugroziti desetke manjih prijevoznika i podizvođača koji posluju na temelju provizije. S obzirom na europske lance opskrbe, to znači da su strani izvođači vrlo izloženi riziku od insolventnosti svojih poljskih partnera.

Makroekonomski kontekst: Zašto baš sada?

Rekordna razina zaostalih plaćanja nije se pojavila u vakuumu. Izvješće ukazuje na tri preklapajuća čimbenika koji su stvorili iznimno nepovoljno okruženje u 2025. i 2026. godini.rodopoticaj za financijsku likvidnost poduzeća.

Prvi, rastući operativni troškovi — Inflacija troškova rada, goriva i energije premašila je rast prihoda u mnogim tromjesečjima, posebno u prometnom sektoru, gdje su marže već među najnižima u cijeloj industriji. Drugo, usporavanje potrošnje — Smanjena unutarnja i vanjska potražnja rezultirala je manjim količinama narudžbi, uz nepromijenjene fiksne troškove voznog parka i infrastrukture. Treće, geopolitička neizvjesnost — poremećaji u globalnim i europskim lancima opskrbe nametnuli su potrebu za održavanjem većih novčanih rezervi ili uzimanjem skupljih kredita za obrtni kapital.

U kombinaciji s ranije opisanom neformalnom hijerarhijom plaćanja, učinak je toksičan: tvrtke spašavaju vlastitu likvidnost odgađanjem plaćanja slabijim partnerima, koji pak čine isto još slabijima, a cijela karika obrtnog kapitala u lancu opskrbe postupno se iscrpljuje.

Kraj strpljenja: Vjerovnici reagiraju brže i strože

Promjena zabilježena u izvješću BIG InfoMonitora na strani vjerovnika jednako je značajna kao i podaci o dugu. Poljski poduzetnici očito su se odmaknuli od modela "čekajmo i vidimo" u korist stroge, trenutne naplate dugova. Kako ističe izvršni direktor BIG InfoMonitora Paweł Szarkowski, era pasivnog čekanja na transfere definitivno se bliži kraju.

Statistike o vremenu odgovora na kašnjenja s plaćanjem govore same za sebe:

• 15,5 posto vjerovnika reagira odmah - prvog dana nakon roka plaćanja pokreću se postupci podsjećanja
• 27 posto poduzima mjere nakon tjedan dana
• 22 posto odgovara najkasnije nakon dva tjedna
• Samo marginalni postotak tvrtki čeka dulje od mjesec dana

Profesionalizacija korištenih alata također je u porastu. Već 40 posto tvrtki podržava telefonske podsjetnike (koristi ih 48 posto vjerovnika) i tekstualne poruke (44 posto) s formalnim zahtjevima za plaćanje - što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Sve više subjekata koristi vanjske kreditne urede i agencije za kreditne reference kako bi unaprijed provjerili vjerodostojnost plaćanja novih klijenata.

Iz perspektive upravljanja rizicima, ovo je pozitivna promjena - ali ima i tamnu stranu. Brža naplata dugova od strane jačih vjerovnika može dodatno ubrzati domino efekt: tvrtka koja istovremeno ne izvršava plaćanja počinje se suočavati s intenzivnijim naporima naplate dugova od svojih vjerovnika, što pogoršava njezine probleme s likvidnošću i povećava rizik od bankrota.

Perspektiva rizika za strane izvođače radova i financijske institucije

Podaci opisani u izvješću BIG InfoMonitora imaju izravan utjecaj na poslovne odluke tvrtki koje posluju na europskom tržištu transporta i logistike – kako onih koje surađuju s poljskim prijevoznicima i špediterima, tako i financijskih institucija koje financiraju ovaj sektor.

Koncentracija visokih iznosa duga u sektoru usluga prodaje i prodaje robe, u kombinaciji s najvećim postotkom tvrtki s dospjelim obvezama u cijelom gospodarstvu (8,6 posto), ima nekoliko specifičnih implikacija:

• Veći rizik druge ugovorne strane — prilikom uspostavljanja novih poslovnih odnosa s poljskim transportnim partnerom potrebno je temeljito provjeriti njegovu likvidnost, povijest plaćanja i strukturu obveza prije izdavanja trgovinskog kredita ili sklapanja dugoročnog ugovora
• Pooštravanje kriterija za osiguranje kredita — Tvrtke koje nude osiguranje trgovačkih kredita za transakcije s poljskim TSL subjektima moraju uzeti u obzir znatno veći faktor rizika za nepouzdane platitelje; u ovom segmentu treba očekivati ​​veće premije ili uži opseg pokrića
• Kaskadni rizik u lancu opskrbe — selektivno plaćanje računa od strane velikih subjekata stvara skrivene rizike za cijele mreže dobavljača i podizvođača; problem u jednoj karici može brzo paralizirati nekoliko drugih
• Potreba za kontinuiranim praćenjem — jednokratna provjera izvođača prije sklapanja ugovora nije dovoljna; izvješće pokazuje da se financijsko stanje tvrtki postupno i nesrazmjerno pogoršava, što zahtijeva stalno praćenje pokazatelja plaćanja u stvarnom vremenu

Što to znači za TSL industriju u Poljskoj i Europi?

Poljske transportne i logističke tvrtke dugo su ključni igrači na europskom tržištu cestovnog prijevoza. Poljska je najveći pružatelj usluga cestovnog prijevoza u Europskoj uniji - poljski prijevoznici rukuju gotovo svakim trećim kamionskim teretom prevezenim unutar EU. Problemi s likvidnošću u ovom sektoru stoga nemaju samo nacionalnu već i europsku dimenziju.

Fenomen neformalnih hijerarhija plaćanja posebno utječe na male i srednje prijevoznike - tvrtke s voznim parkom od nekoliko do desetak vozila kojima nedostaje pregovaračka moć velikih logističkih grupa ili pristup jeftinom bankovnom financiranju. Za takve subjekte, kašnjenje jedne ili dvije velike fakture može značiti nedostatak sredstava za plaćanje leasinga, goriva ili plaća. To dovodi do potrebe za uzimanjem skupih faktoring kredita - ili, u najgorem slučaju, do proglašenja stečaja.

Rastuća profesionalizacija naplate dugova od strane vjerovnika, iako razumljiva i opravdana, paradoksalno bi mogla ubrzati čišćenje tržišta u TSL sektoru. Tvrtke koje se godinama nalaze na rubu likvidnosti sve će više gubiti pristup trgovinskim kreditima i možda neće preživjeti sljedeća tromjesečja u tako izazovnom okruženju.

Preporuke za poslovne partnere i financijske institucije

S obzirom na opisanu situaciju, EURODEBT.eu preporučuje sljedeće akcije za tvrtke koje surađuju s poljskim TSL sektorom:

• Provjerite prije potpisivanja ugovora — provjeriti izvješća u bazama podataka o ekonomskim informacijama (BIG, BIK, KRD) i agencijama za industrijsku analizu prije svakog novog poslovnog odnosa
• Pratite kontinuirano, ne samo jednom — implementacija sustava automatskih upozorenja o promjenama statusa plaćanja izvođača radova sada je standard u profesionalnom upravljanju rizicima
• Koristite kraće rokove plaćanja ili avansna plaćanja — u slučaju novih ili neprovjerenih partnera u TSL sektoru, razmotrite skraćivanje rokova plaćanja ili zahtjev za avansno plaćanje prije obrade narudžbe
• Diverzificirajte svoju bazu dobavljača — ovisnost o jednom ili više poljskih podizvođača prijevoza stvara koncentraciju rizika; isplati se imati spremne alternativne mogućnosti za pokretanje
• Uključite kaskadni rizik u procjenu lanca opskrbe — provjerite ne samo izravnog partnera, već i njihove ključne dobavljače i podizvođače; domino efekt može iznenaditi čak i dokazane tvrtke

Sažetak: Vrijeme je za proaktivno upravljanje rizicima

Rekordna razina zaostalih plaćanja poljskih poduzeća, koja doseže gotovo 47 milijardi zlota, u kombinaciji s najvećim postotkom nepouzdanih platiša u sektoru TSL-a u cijelom nacionalnom gospodarstvu, stvararodoTo predstavlja okruženje visokog rizika za sve sudionike u europskim lancima opskrbe. Neformalne hijerarhije plaćanja diskriminiraju manje partnere i podizvođače, a domino učinak može utjecati čak i na one izvođače koji se strogo pridržavaju rokova plaćanja.

Ključna lekcija za europske menadžere rizika jest da tradicionalne, jednokratne provjere kreditne sposobnosti prije početka suradnje nisu ni blizu dovoljne. Dinamika duga – rastući iznosi koncentrirani u sve užoj skupini subjekata – zahtijeva provedbu kontinuiranog praćenja, a ne godišnjih revizija. Tvrtke koje to razumiju i u skladu s tim prilagode svoje postupke smanjit će svoju izloženost riziku od nenaplativih dugova. One koje to ne učine mogle bi iz prve ruke iskusiti domino efekt u lancu opskrbe.