Solidarni carinski dug uništava poljsku logistiku. Carinske agencije i prijevoznici su na rubu bankrota.

Poljska industrija prijevoza, otpreme i logistike suočava se s krizom kakvu nije vidjela otkad se zemlja pridružila Europskoj uniji. Nacionalna uprava prihoda (KAS) provodi masovne postupke ovrhe protiv carinskih agencija, špeditera, željezničkih prijevoznika i intermodalnih prijevoznika, tražeći plaćanje višemilijunskih carinskih dugova. Ti dugovi rezultat su opsežnih poreznih i carinskih prijevara koje su počinili uvoznici robe iz Kine - od kojih je većina trenutno nemoguća za praćenje ili potpuno insolventna. Mehanizam solidarne odgovornosti, utemeljen na carinskim propisima EU i nacionalnim carinskim propisima, omogućuje poreznim vlastima da teret tih obveza prebace na subjekte koji su samo obrađivali pošiljke - bez znanja o tekućoj prijevari i bez ikakve dobiti od prijevare.

Odakle je došla kriza? Mehanizmi carinskih prijevara na Novom putu svile

Kako bismo razumjeli ozbiljnost situacije s kojom se suočavaju poljske logističke tvrtke, moramo se vratiti u razdoblje 2021. – 2026. i ispitati mehanizam carinske prijevare, koji je godinama ostao izvan dosega učinkovite kontrole. Roba uvezena iz Kine – prvenstveno elektronika, odjeća, modni dodaci i bicikli – ulazila je u Europsku uniju prvenstveno putem dvaju ruta: željeznicom preko poljskog graničnog prijelaza u Małaszewiczeu, kao dio transkontinentalnih veza Novog puta svile, i morem preko luka poput Pireja u Grčkoj.

Ključni instrument prijevare bilo je masovno podcjenjivanje robe u carinske svrhe i njezino namjerno pogrešno klasificiranje u deklaracijskim dokumentima. Upečatljiv primjer, koji su naveli i europski istražitelji i sami predstavnici industrije, uključivao je skupe električne bicikle, koji su prijavljeni kao znatno jeftiniji bicikli za vježbanje (spinning). To je omogućilo uvoznicima da zaobiđu visoke antidampinške carine EU-a nametnute na električne bicikle proizvedene u Kini plaćanjem djelića dospjelih naknada. Ovu praksu provodile su organizirane kriminalne skupine, uglavnom predvođene kineskim državljanima, koje su djelovale koordinirano u više država članica EU-a istovremeno.

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) proveli su opsežne istrage koje su dovele do Operacije Calypso - koordinirane operacije koja je obuhvatila 14 država članica EU-a. Njezin je cilj bio razbiti kriminalne mreže odgovorne za dugoročnu shemu. Prema procjenama EPPO-a, ova je shema djelovala najmanje osam godina i rezultirala je s otprilike 350 milijuna eura izgubljenih carina i više od 450 milijuna eura prijevarnog PDV-a pri uvozu.

Solidarna odgovornost – oružje protiv nevinih?

U središtu trenutnog spora u Poljskoj je koncept solidarnog carinskog duga. Primjenjivi propisi - i Carinski zakonik EU-a i nacionalni porezni propisi - propisuju da se u određenim slučajevima odgovornost za neplaćene carine može solidarno podijeliti među svim sudionicima u lancu opskrbe koji su, u bilo kojem svojstvu, sudjelovali u carinjenju robe. U praksi to znači da ako uvoznik ne plati ili je nenaplativo, porezne vlasti mogu kontaktirati carinsku agenciju koja je obavila carinjenje, željezničkog prijevoznika koji je isporučio kontejner ili špeditera koji je koordinirao cijelu operaciju.

Marek Tarczyński, predsjednik Poljske komore za otpremu i logistiku (PISiL), ističe temeljnu nepravdu trenutne situacije: u velikoj većini slučajeva, stvarni zločin - naime, izmjena teretnih deklaracija i preoblikovanje carinskih deklaracija - dogodio se nakon što je tranzit u Poljskoj bio pravilno i proceduralno završen. Falsificiranje dokumenata događalo se u zemljama odredišta, poput Belgije i Mađarske. Unatoč tome, financijski teret potraživanja pada prvenstveno na poljske logističke operatere, koji su bili samo fizičko prijevozno sredstvo - djelujući u dobroj vjeri, na temelju dokumenata koji su bili neupitni u trenutku izdavanja.

Industrija naglašava argument koji se s pravnog gledišta čini temeljnim: prijevoznici i carinski agenti ne posjeduju robu koju prevoze. Nadalje, nemaju ni zakonske ovlasti ni fizička sredstva za provjeru sadržaja zatvorenih kontejnera. Odgovornost za pregled tereta isključivo je na državnim carinskim službama, opremljenim odgovarajućim ljudskim, tehnološkim i pravnim resursima. Prebacivanje odgovornosti za posljedice propusta u pregledu na privatne prijevozničke tvrtke, prema predstavnicima industrije, duboko je nepravedno i bez činjenične osnove.

Dramatičan opseg potraživanja i financijska paraliza tvrtki

Zahtjevi koje podnosi Nacionalna uprava prihoda (KAS) složeni su i obuhvaćaju nekoliko kategorija obveza istovremeno: nepodmirene osnovne carine, PDV na uvoz, antidampinške carine (koje, u slučaju električnih bicikala iz Kine, mogu doseći nekoliko desetaka posto vrijednosti robe) i kamate koje se obračunavaju tijekom godina. Ukupan iznos zahtjeva često višestruko premašuje ukupnu neto imovinu tvrtke protiv koje se podnose. Za sektor koji se uglavnom sastoji od malih i srednjih poduzeća koja posluju s niskim maržama tipičnim za logističke usluge, financijske obveze strukturirane na ovaj način zapravo znače smrt tvrtke.

Situaciju drastično pogoršava proceduralno pitanje: samo podnošenje žalbe na odluku KAS-a ne odgađa automatski njezino izvršenje. To znači da tijela za provedbu zakona mogu zaplijeniti bankovne račune tvrtke, nekretnine i vozni park tijekom žalbenog postupka - koji, u poljskim sudskim uvjetima, može trajati godinama. Tvrtka koja je još uvijek pravno stranka u sporu i nije proglašena krivom može izgubiti financijsku likvidnost i bankrotirati mnogo prije nego što sud donese odluku o valjanosti zahtjeva. Zastupnica Barbara Oliwiecka naglasila je ovaj aspekt krize tijekom sastanka parlamentarnog pododbora za željeznički promet, pozivajući na hitan razvoj zaštitnih mehanizama za pogođene tvrtke.

Europske i globalne industrijske organizacije reagiraju sa sve većom zabrinutošću. CLECAT, europsko udruženje otpremnika i carinskih agenata, i FIATA, globalna federacija otpremničkih udruženja, poslali su službena pisma Glavnoj upravi za oporezivanje i carinsku uniju (DG TAXUD) Europske komisije, zahtijevajući hitnu intervenciju i jasno pojašnjenje pravila o odgovornosti sudionika u lancu opskrbe. Razgovoru su se pridružile i organizacije koje predstavljaju željeznički i kombinirani prijevoz: CER (Zajednica europskih željeznica i upravitelja infrastrukture) i UIRR (Međunarodna unija željezničkog prijevoza).rodo(vaša Udruga tvrtki za kombinirani željezničko-cestovni prijevoz).

Małaszewicze – logističko srce Poljske pod pritiskom

Kriza je posebno značajna zbog uloge koju Poljska - a posebno pretovarni terminal Małaszewicze - igra u europskoj logističkoj infrastrukturi. Małaszewicze je najveća željeznička ulazna točka za robu iz Azije u Europsku uniju, služeći kao ključno čvorište na Novom putu svile. Deseci tisuća kontejnera koji prevoze robu iz Kine, Japana, Koreje i drugih azijskih zemalja prolaze kroz ovaj terminal svake godine, a zatim stižu do odredišta diljem Europe.

Ako poljske carinske agencije i špediteri, terorizirani mjerama provedbe Nacionalne uprave za prihode (KAS), prekinu ili drastično smanje usluge željezničkog tranzita - što je sve realniji scenarij u suočavanju s masovnim postupcima provedbe - posljedice će se osjetiti na cijelom europskom tržištu uvoza iz Azije. Slična prijetnja odnosi se na poljske morske luke (Gdańsk, Gdynia, Szczecin) i teretne zračne luke, gdje carinski agenti igraju vitalnu ulogu u carinjenju tereta. Paraliza ovih čvorišta značila bi značajne poremećaje u lancu opskrbe za tvrtke diljem kontinenta.

Perspektiva poslovnog rizika za izvođače radova poljskih logističkih tvrtki

Za strane tvrtke koje koriste usluge poljskih logističkih operatera, carinskih agencija i špeditera, situacija zahtijeva hitnu i temeljitu procjenu rizika. U nastavku su navedeni ključni čimbenici koji bi trebali biti od interesa za svakog menadžera rizika koji radi sa subjektima u poljskom TSL sektoru:

• Rizik od iznenadnog gubitka operatera: Tvrtke koje podliježu postupcima provedbe KAS-a mogu brzo izgubiti financijsku likvidnost i prestati s poslovanjem, čak i ako je njihova pravna situacija u konačnici riješena u njihovu korist. Vrijedi provjeriti jesu li ključni logistički partneri predmet takvih postupaka.
• Rizik kontinuiteta carinskih usluga: Carinske agencije koje se bore s potraživanjima mogu izgubiti svoj autoritet ili operativnu sposobnost, što može rezultirati kašnjenjima ili nemogućnošću carinjenja za njihove klijente.
• Sistemski rizik za tranzit kroz Poljsku: Masovni bankroti operatera mogli bi poremetiti rad ključnih prometnih koridora koji prolaze kroz Poljsku, što bi utjecalo na vrijeme isporuke i dostupnost pretovarnih kapaciteta.
• Pravni i reputacijski rizik: Tvrtke koje su koristile usluge subjekata nesvjesno povezanih s carinskim prijevarama mogle bi se suočiti s dodatnim upitima carinskih i poreznih tijela u svojim zemljama.
• Rizik od povećanja troškova: Čak i ako se kriza konačno riješi sistemski, pravna nesigurnost i potreba logističkih tvrtki za stvaranjem financijskih rezervi vjerojatno će se pretvoriti u više cijene carinskih i špediterskih usluga.

Što industrija očekuje – zahtjevi i moguća rješenja

ŚrodoLogistička i špediterska zajednica ne ograničava se samo na dizanje zvona za uzbunu - ona također predstavlja konkretne prijedloge koji bi, ako se provedu, mogli spriječiti krizu ili barem ograničiti njezine najteže posljedice. Među najvažnijim prijedlozima su:

Prvo, industrija poziva na uvođenje mehanizma za obustavu izvršenja odluka KAS-a za vrijeme trajanja žalbenog postupka, uz istovremenu mogućnost uspostave osiguranja u obliku koji nije neposredna oduzimanje imovine. Ovo rješenje omogućilo bi tvrtkama da opstanu do konačne presude u slučaju.

Drugo, predlaže se jasno razjašnjenje u propisima da se solidarna carinska odgovornost ne može nametnuti subjektima koji nisu znali za kazneno djelo ili su od njega imali koristi - i koji su postupali s dužnom pažnjom u rukovanju pošiljkom. Takva bi promjena vjerojatno zahtijevala intervenciju na razini EU, u obliku izmjene Carinskog zakonika Unije ili izdavanja obvezujućeg tumačenja od strane Europske komisije.

Treće,rodoIndustrijsko udruženje poziva na stvaranje sustava javnih jamstava ili osiguranja za subjekte koji su postali žrtve organiziranih kriminalnih skupina koje djeluju u lancu opskrbe – slično rješenjima koja se koriste u nekim državama članicama u slučaju prijevare s PDV-om.

Četvrto, predlaže se jačanje i ubrzanje carinskih kontrola na istočnoj granici, kako bi se teret provjere tereta prebacio na ovlaštene državne službe, a ne na privatne logističke operatere.

Reakcija državnih institucija – ima li šanse za spas?

Na nacionalnoj razini, ova je tema došla do pozornosti parlamentarnog pododbora za željeznički promet, što pokazuje rastuću svijest o ozbiljnosti problema među zastupnicima u parlamentu. Intervencija zastupnice Barbare Oliwiecke i njezin poziv na sistemsko rješenje korak su u pravom smjeru, ali sama parlamentarna rasprava ne zaustavlja tekuće postupke provedbe.

Na europskoj razini, odgovori DG TAXUD-a na podneske industrijskih organizacija bit će ključni. Ako Europska komisija utvrdi da je trenutna praksa primjene odredbi o solidarnoj odgovornosti u suprotnosti s duhom carinskog prava EU-a ili krši načelo proporcionalnosti, to bi moglo utrti put sustavnoj promjeni pristupa poljskih poreznih vlasti.

Vrijedi napomenuti da Poljska nije jedina zemlja u kojoj je problem solidarnog carinskog duga utjecao na legitimne sudionike na tržištu. Slične napetosti pojavljuju se i u drugim tranzitnim zemljama, dajući ovom problemu paneuropsku dimenziju i zahtijevajući koordinirani odgovor institucija EU-a.

Sažetak: Vrijeme je za hitnu akciju

Kriza carinskog duga u Poljskoj jedan je od najsloženijih i najopasnijih izazova s ​​kojima se sektor logistike i otpreme tereta suočio od pristupanja EU. Njezini korijeni leže u organiziranom carinskom kriminalu, njezini razmjeri definirani su stotinama milijuna eura gubitaka za proračune EU, a njezine žrtve su tvrtke koje su poslovale legalno i nisu bile uključene u kriminal.

Za menadžere rizika i vlasnike tvrtki koji koriste usluge poljskih logističkih operatera i carinskih agencija, ova kriza trebala bi biti poziv na buđenje i zahtijevati hitan pregled planova za kontinuitet poslovanja. Diverzifikacija pružatelja logističkih usluga, pomno praćenje financijskog zdravlja ključnih partnera i praćenje pravnih događanja postaju ključna dubinska analiza u trenutnim okolnostima, a ne opcionalni dodaci.

Ako Poljska – u suradnji s institucijama EU – ne razvije pravedno i proporcionalno rješenje u nadolazećim mjesecima, rizik od vala bankrota među ključnim logističkim operaterima postat će stvarnost. Posljedice ovog scenarija osjetit će ne samo poljsko gospodarstvo već i cijelo europsko tržište uvoza robe iz Azije. U pitanju nije samo budućnost određenih tvrtki – nesmetano funkcioniranje jednog od najvažnijih logističkih središta na kontinentu.