Švicarska: Val bankrota tvrtki najveći je u 30 godina – prometni sektor je posebno teško pogođen.

Švicarska: Val bankrota tvrtki najveći je u 30 godina – prometni sektor je posebno teško pogođen.

U prvoj polovici 2026. švicarsko gospodarstvo suočilo se s krizom kakvu nije vidjelo više od tri desetljeća. Broj stečajeva poduzeća porastao je za gotovo 55% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 7496 slučajeva - najviše od 1994. godine. Sektor prometa i logistike također je zabilježio porast stečajeva od 125%, postavši jedna od najteže pogođenih industrija. Za europske tvrtke koje surađuju sa švicarskim pružateljima logističkih usluga, kao i za uvoznike i izvoznike koji posluju u Švicarskoj, ove su brojke poziv na buđenje koji zahtijeva hitan odgovor u politikama upravljanja rizicima.

Povijesni porast bankrota: brojke govore same za sebe

Švicarska već dugo uživa ugled jednog od najstabilnijih svjetskih gospodarstava. Nizak javni dug, snažan franak, raznolika industrijska struktura i učinkovit bankarski sustav učinili su je sigurnim utočištem i za investitore i za trgovinske partnere. Zbog toga su događaji u 2026. godini još zabrinjavajući.

Sam broj brojki je impresivan: 7.496 stečajeva tvrtki samo u prvoj polovici 2026., u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je stopa stečajeva bila znatno niža. Ako se trenutna dinamika nastavi u drugoj polovici godine, Švicarska bi 2026. mogla završiti s rekordnim brojem od otprilike 15.000 korporativnih bankrota — dok je 2025. završila s manje od 11 900 slučajeva. To predstavlja povećanje od više od četvrtine u odnosu na prethodnu godinu, a kumulativni učinak na poslovne partnere, vjerovnike i cijele lance opskrbe mogao bi biti dramatičan.

Važno je napomenuti da ovaj fenomen nije isključivo posljedica gospodarskog pada. Neviđeni porast broja bankrota prvenstveno je posljedica temeljne promjene pravnog sustava koja je stupila na snagu početkom 2025. godine, a čiji se učinci akumuliraju sada, 2026. godine.

Revizija zakona o provedbi kao glavni katalizator

Velika revizija Zakona o federalnoj naplati dugova i stečaju stupila je na snagu u Švicarskoj 1. siječnja 2025. Ova zakonska promjena - a ne sama ekonomska kriza - je, prema mišljenju stručnjaka, glavni pokretač trenutnog vala stečajeva.

Koja je razlika? Prema prethodnom pravnom okviru, javni vjerovnici - porezni uredi i ustanove socijalnog osiguranja - imali su široku diskreciju u svojim strategijama naplate dugova. U praksi su se često ograničavali na oduzimanje imovine dužnika, odgađanje pokretanja formalnog stečajnog postupka do kasnijeg datuma ili njegovo potpuno izbjegavanje. Kao rezultat toga, mnoge tvrtke koje su odavno izgubile učinkovitu sposobnost otplate dugova mogle su godinama poslovati na tržištu - na štetu javnih i privatnih vjerovnika.

Novi propisi obvezuju javne vjerovnike da aktivno pokrenu stečajni postupak prema subjektima koji kasne s plaćanjima. To znači da porezni uredi i Zavod za socijalno osiguranje (ZUS) (njihovi švicarski kolege) više ne mogu pasivno čekati - imaju obvezu djelovati. Prema analitičarima Dun & Bradstreeta, reforma je radikalno snizila prag za uklanjanje kronično zaduženih tvrtki s tržišta, čime je učinkovito okončano doba tzv. "zombi tvrtke" — subjekti koji su tehnički insolventni, ali opstaju na tržištu zahvaljujući sporosti postupaka i strpljenju javnih vjerovnika.

Kratkoročno, ovo je "otvaranje vrata" - ogroman broj slučajeva koji su godinama odgađani odjednom je preplavio tržište. Dugoročno, to bi moglo značiti čišćenje švicarskog tržišta od neperspektivnih subjekata i poboljšanje ukupne klime za pouzdane tvrtke. Međutim, prije nego što se ovaj pozitivan učinak ostvari, europski trgovinski partneri suočit će se s visokim rizikom od gubitaka.

Transport i logistika – industrija koja je posebno izložena riziku

Od svih sektora švicarskog gospodarstva, promet i logistika trpe nesrazmjerno velike gubitke. Broj bankrota porastao je za 125% U ovoj industriji, ta je brojka gotovo tri puta veća od prosjeka za cijelo gospodarstvo. Za tvrtke u sektoru TSL (Transport-Spedition-Logistik) koje posluju na europskom tržištu - i surađuju sa švicarskim podizvođačima, carinskim i otpremnim agentima te prijevoznicima - ovi podaci trebali bi potaknuti hitnu reviziju njihovog portfelja partnera.

Zašto je promet toliko pogođen? Industrija je izuzetno osjetljiva na nekoliko čimbenika koji su svi međusobno povezani:

  • Visoki fiksni i operativni troškovi — vozni park, gorivo, osiguranje, leasing — logistička industrija posluje s niskim maržama, što znači nisku otpornost na financijske turbulencije.
  • Oslabljena potražnja iz eurozone — usporavanje gospodarstva među glavnim trgovinskim partnerima Švicarske izravno se odražava na manji obujam prijevoza.
  • Rastući troškovi financiranja — više kamatne stope utječu na trošak financiranja kupnje željezničkih vozila i infrastrukture na dulje vremensko razdoblje.
  • Nakupljanje poreznih i doprinosnih dugova — Mnoge prijevozničke tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, godinama su imale koristi od „štita“ nedjelovanja vladinih agencija. Novi propisi okončali su tu udobnost.

U praksi to znači da svaka europska tvrtka koja koristi švicarskog prijevoznika, špeditera ili logističkog operatera i odobrava mu odgođeno razdoblje plaćanja treba hitno provjeriti financijsko stanje svog izvođača radova.

Koje su industrije i regije posebno pogođene?

Sektorska analiza otkriva miješanu sliku vala bankrota u Švicarskoj. U apsolutnim brojkama, najviše pogođeni su:

  • Zanat — 1.053 stečaja u prvoj polovici 2026.
  • Hotelska i ugostiteljska industrija — 770 slučajeva
  • Maloprodaja — 626 bankrota

Međutim, u postocima, drugi sektori ruše rekorde u dinamici rasta:

  • Izdavačka i tiskarska industrija — povećanje od 193,3%
  • Sektor komunalnih i energetskih usluga — povećanje od 158,8%
  • Transport i logistika — povećanje od 125%

Jedini sektor koji je odolio ovom valu bio je građevinarstvo, gdje je broj bankrota pao za 12,5%. To bi moglo biti posljedica snažne potražnje na tržištima nekretnina i infrastrukture, što je djelomično ublažilo ukupne negativne trendove.

Geografski gledano, problem je nacionalna razina, s porastom zabilježenim u 25 od 26 kantona. Jedina iznimka je kanton Schwyz, koji je zabilježio blagi pad od 13,5%. Najveća koncentracija bankrota je u švicarskim gospodarskim središtima:

  • Kanton Zürich — 1.261 stečaja
  • Ženevski kanton — 788 slučajeva
  • Kanton Vaud — 717 bankrota

Upravo su te regije koncentrirane u najvećoj gospodarskoj i trgovinskoj aktivnosti u Švicarskoj, što znači da strani poslovni partneri najčešće tamo imaju izvođače radova – i tu je rizik statistički najveći.

Gubici za vjerovnike: gotovo 2 milijarde franaka u jednoj godini

Razmjere financijskih posljedica ove krize teško je precijeniti. Podaci iz 2025. - samo prve godine novih propisa - pokazuju da su gubici vjerovnika potvrđeni tzv. potvrde o nedostatku imovine (činovi priznanja neplaćenih dugova nakon završetka stečajnog postupka) iznosili su gotovo 1,8 milijardi švicarskih franaka, što je otprilike 2,3 milijarde dolara.

Potvrda o nedostatku imovine specifičan je švicarski pravni instrument kojim se potvrđuje da vjerovnik nije namiren u postupku ovrhe ili stečaja - jednostavno zato što nije bilo novca za plaćanje. Za strane tvrtke koje su odobrile trgovinski kredit švicarskom partneru i nisu pokrenule napore za naplatu duga prije formalnog proglašenja stečaja, takva potvrda često znači nenadoknadiv gubitak.

Ako 2026. godina donese predviđenih 15 000 bankrota – preko 25% više nego 2025. – gubici za vjerovnike mogli bi lako premašiti 2 milijarde franaka, a potencijalno se približiti 2,5-3 milijarde, ovisno o strukturi obveza bankrotiranih subjekata.

Makroekonomska pozadina: Ne samo pravo, već i gospodarstvo

Bilo bi pojednostavljeno pripisati cijeli fenomen isključivo regulatornim promjenama. Makroekonomski kontekst jednako je važan kontekst koji pojačava utjecaj pravne reforme.

Švicarska mala i srednja poduzeća već se nekoliko mjeseci bore s nekoliko preklapajućih faktora pritiska:

  • Viši troškovi financiranja — iako Švicarska nacionalna bankarodo(SNB) je započeo ciklus smanjenja kamatnih stopa relativno ranije od ECB-a, troškovi kredita za mala i srednja poduzeća ostaju viši nego u prethodnom desetljeću.
  • Usporavanje u eurozoni — Njemačka, Francuska i Italija, ključni trgovinski partneri Švicarske, prolaze kroz razdoblja stagnacije ili vrlo sporog rasta. To izravno utječe na švicarski izvoz i povezane tvrtke.
  • Snažan švicarski franak — kronična aprecijacija švicarskog franka ograničava cjenovnu konkurentnost švicarskih izvoznika, što se prevodi u pritisak na marže u cijelom opskrbnom lancu.
  • Oslabljena potražnja u industriji — posebno sektori povezani s proizvodnom i prerađivačkom industrijom bilježe niže narudžbe, što neizravno utječe na prijevozničke tvrtke koje opslužuju te industrije.

Kombinacija teških tržišnih uvjeta i nove obveze državnih vlasti da aktivno pokrenu stečaj stvorila je savršenu oluju koja sada bjesni švicarskim tržištem.

Perspektiva poslovnog rizika za europske partnere

Iz perspektive menadžera rizika i vlasnika logističkih tvrtki u Europi, trenutna situacija u Švicarskoj zahtijeva konkretne akcije - i to hitne akcije. Evo nekoliko ključnih praktičnih lekcija:

1. Provjera švicarskih logističkih partnera prije uspostavljanja ili nastavka suradnje

Povećanje broja stečajeva u prijevozu od 125% znači da je rizik da se određeni švicarski prijevoznik ili špediter nalazi u lošem financijskom stanju statistički više nego dvostruko veći nego prije godinu dana. Prije sklapanja suradnje na temelju trgovinskog kredita, tj. uvjeta odgode plaćanja, bitno je provesti potpunu provjeru financijskog stanja izvođača: njihove povijesti plaćanja, dugovanja prema javnim tijelima i svih neriješenih postupaka ovrhe.

2. Revizija uvjeta suradnje s postojećim partnerima

Za tvrtke koje već surađuju sa švicarskim pružateljima logističkih usluga preporučuje se hitan pregled postojećih ugovora i uvjeta plaćanja. Skraćivanje rokova DSO (Days Sales Outstanding - dana nepodmirene prodaje) za izvođače radova u sektorima visokog rizika - prometu, trgovini, obrtništvu i restoranima - trebalo bi postati standardno, a ne opcionalno.

3. Jačanje kreditne sigurnosti

U srijedurodoU zemlji u kojoj su državne vlasti zakonski obvezne pokrenuti stečajni postupak, vrijeme odziva je ključno. Neosigurani vjerovnik može dobiti minimalno ili nikakvo zadovoljstvo osim ako ne djeluje dovoljno rano. Jače mjere osiguranja - jamstva, mjenice, cesije potraživanja i osiguranje kredita - postaju bitan element upravljanja rizicima u suradnji sa švicarskim malim i srednjim poduzećima.

4. Praćenje financijske situacije ključnih partnera

U svijetu koji se dinamički mijenjarodoU pravnom i ekonomskom okruženju, jednokratna provjera nije dovoljna. Potrebno je implementirati sustav za kontinuirano praćenje financijskog stanja ključnih švicarskih izvođača radova, s posebnom pažnjom posvećenom potencijalnim postupcima ovrhe koje pokreću porezna ili osiguravajuća tijela.

Izgledi za drugu polovicu 2026.

Tržišni stručnjaci ne očekuju da će se val stečajeva uskoro usporiti. Novi propisi stupili su na snagu početkom 2025., ali njihovi puni učinci tek se sada vide - postupci koje su državne vlasti pokrenule 2025. završavaju se 2026. To znači da je stečajni postupak još uvijek popunjen slučajevima koji tek trebaju biti zabilježeni.

S druge strane, ako je tempo eliminacije "zombi tvrtki" brz kao što sugeriraju podaci za prvu polovicu godine, moguće je da će do 2027. – 2028. švicarsko tržište početi pokazivati ​​značajno poboljšanje kvalitete – očišćeno od kronično insolventnih subjekata, tržište će postati strukturno zdravije. Međutim, ovo poboljšanje će doći uz značajne troškove za vjerovnike i trgovinske partnere.

Sažetak: Vrijeme je za akciju, a ne za promatranje

Neviđeni val bankrota u Švicarskoj složen je fenomen - proizvod sustavne reforme zakona o naplati dugova nametnute u izazovnom makroekonomskom okruženju. Za europske tvrtke u sektoru transporta i logistike koje surađuju sa švicarskim partnerima, ovaj trenutak zahtijeva prelazak s reaktivnog na proaktivno upravljanje rizicima.

Gubici vjerovnika koji do 2025. dosežu 1,8 milijardi franaka, rekordne stope bankrota u prometnoj industriji i stvarna perspektiva 15 000 bankrota u 2026. nisu apstraktne brojke. Iza svake od ovih brojki kriju se konkretna potraživanja, raskinuti ugovori i gubici koji bi mogli utjecati na tvrtke koje nisu na vrijeme poduzele zaštitne mjere.

Provjera izvođača radova, skraćivanje rokova plaćanja i jačanje sigurnosnih mjera — to su tri stupa strategije minimiziranja rizika koju bi svaki trgovinski partner koji surađuje sa švicarskim tržištem trebao primijeniti sada, prije nego što val bankrota dosegne i druge partnere u njegovom portfelju.

Eurodebt.eu

Provjerite tvrtku prije donošenja odluke

Procijenite vjerodostojnost izvođača ili prijevoznika. Koristite podatke koji pomažu u procjeni rizika suradnje.

Pretraži vijesti

Eurodebt.eu

Provjerite tvrtku prije donošenja odluke

Procijenite vjerodostojnost izvođača ili prijevoznika. Koristite podatke koji pomažu u procjeni rizika suradnje.

Podijeli članak

KATEGORIJE

Najnoviji unosi