Rekordne cijene prijevoza u Europi Q3 2026: Cijene rastu, ali prijevoznici bankrotiraju

Rekordne cijene prijevoza u Europi Q3 2026: Cijene rastu, ali prijevoznici bankrotiraju

Europsko tržište cestovnog prijevoza robe našlo se u jesen 2026. godine u situaciji koja izvana izgleda paradoksalno: indeksi vozarina ruše jedan rekord za drugim, a istodobno se financijsko stanje prijevozničkih tvrtki — osobito manjih i srednjih prijevoznika — naglo pogoršava. To nije proturječje. To je simptom duboke krize u kojoj rastuće cijene na računima ne prate lavinski rast operativnih troškova. Za upravitelje rizika i vlasnike logističkih tvrtki diljem Europske unije signali iz najnovijeg izvješća IRU-a, Upplyja i Transport Intelligencea (Ti) trebali bi biti ozbiljan poticaj za provjeru portfelja pružatelja prijevoznih usluga i ažuriranje planova kontinuiteta opskrbnog lanca.

Rekordni indeksi: brojke koje mogu zavarati

Zajedničko izvješće IRU-a, analitičke platforme Upply i istraživačkog centra Transport Intelligence za treće tromjesečje 2026. godine dokumentira povijesne maksimume na europskom tržištu cestovnog prijevoza robe. Indeks ugovornih vozarina dosegnuo je 148,9 bodova — 0,8 bodova više nego u prethodnom tromjesečju i čak 14,6 bodova više nego prije godinu dana. Indeks vozarina na spot tržištu iznosio je 147,6 bodova, uz jednak tromjesečni rast od 0,8 bodova i godišnji rast od 12,9 bodova.

Neupućenom promatraču te brojke mogu sugerirati uzlet u djelatnosti — tržište raste, prijevoznici zarađuju više, ulaganja napreduju. Stvarnost je posve drukčija, a razumijevanje te razlike ključno je za svaki subjekt koji naručuje ili planira naručivati prijevozne usluge u Europi.

Potražnja pada, vozarine rastu — odakle to proturječje?

Prvi je znak upozorenja raskorak između razine vozarina i stvarne potražnje za prijevoznim uslugama. Obujam trgovine cestovnim putem između glavnih gospodarstava Europske unije smanjio se za 4,5% na tromjesečnoj razini i ostaje 4,2% niži nego u istom razdoblju 2025. godine. Jednostavno rečeno: europskim cestama vozi manje kamiona s robom, a unatoč tomu vozarina za svaku od tih vožnji rekordno je visoka.

Podaci po koridorima potvrđuju taj trend. Gotovo svi ključni teretni pravci zabilježili su pad:

  • Os Španjolska–Francuska — jedan od najvažnijih prijevoznih koridora u zapadnoj Europi — zabilježila je pad obujma od čak 5,4%.
  • Ruta Poljska–Italija jedina je zabilježila minimalan rast od 0,7%, što je iznimka koja potvrđuje pravilo.
  • Ostale glavne veze ostaju daleko ispod prošlogodišnjih razina.

Ako nije riječ o rastu potražnje, što je zapravo odgovorno za rekordne vozarine? Odgovor je nedvosmislen i ne ostavlja mjesta iluzijama: dramatično rastući operativni troškovi, a prije svega cijene dizelskog goriva.

Dizel kao okidač krize

U trećem tromjesečju 2026. godine ponderirana prosječna cijena dizelskog goriva u Europskoj uniji dosegnula je 2,05 EUR po litri. To je rast od 6% u odnosu na prethodno tromjesečje i — što je najdojmljivije — čak 32% na godišnjoj razini. Krajem rujna cijene dizela dosegnule su apsolutni rekord: 2,27 EUR po litri.

Iza tog skoka ne stoji toliko sama sirova nafta koliko dublji strukturni manjak dizelskog goriva na europskom tržištu. Izvoz goriva s Bliskog istoka i iz Rusije znatno je ograničen, a situaciju je pogoršalo zatvaranje Hormuškog tjesnaca — ključnog pomorskog puta kroz koji prolazi više od deset posto svjetske trgovine naftom. Posljedica nije samo rast cijena nego i fizička nedostupnost goriva u potrebnim količinama, što za prijevozničke tvrtke znači dodatni logistički i financijski pritisak.

Razmjer utjecaja troškova goriva na ukupno stanje sektora najbolje ilustrira francuski indeks troškova prijevoza na velikim udaljenostima CNR. U rujnu 2026. porastao je za 13,2% na godišnjoj razini. No kada iz izračuna isključimo sastavnicu goriva, preostali rast troškova iznosi samo 1,3%. Drugim riječima: bez dramatičnih poskupljenja dizela inflacija operativnih troškova u prijevozu bila bi praktički nula. Gorivo danas apsolutno dominira u obračunu troškova europskog prijevoznika.

Prebacivanje troškova na klijente — samo djelomično učinkovito

Teoretski bi prijevoznici trebali moći nadoknaditi veće troškove odgovarajućim povećanjem vozarina. U praksi taj mehanizam djeluje vrlo ograničeno — i to iz nekoliko istodobnih razloga.

Prvo, dugoročni ugovori po prirodi su manje fleksibilni od spot tržišta. Ponovni pregovori s ključnim klijentima traju tjednima ili mjesecima, a cijelo to vrijeme prijevoznik snosi troškove po novim, višim cijenama, dok istodobno ostvaruje prihod prema starim, nižim tarifama. U Francuskoj su između siječnja i rujna 2026. operativni troškovi prijevoznika porasli za oko 14%, dok su ugovorne vozarine uspjeli povećati samo za 7%. Razlika od sedam postotnih bodova novac je koji prijevoznik jednostavno neće nadoknaditi.

Drugo, visokim troškovima goriva pridružuju se druga rastuća opterećenja. Indeks cestovnih pristojbi u EU-u porastao je za 7% na godišnjoj razini. Rastu i troškovi pregleda i popravaka teretnih vozila, a tržište osiguranja voznih parkova dodatno se zaoštrava i u pogledu premija i dostupnosti polica. Zajedno, ti čimbenici stvaraju okruženje u kojem svaki mjesec poslovanja troši sve više obrtnog kapitala.

Treće — a to je strukturno pitanje — djelatnost cestovnog prijevoza robe povijesno posluje s vrlo niskim maržama, često reda veličine 1–3%. Tako uzak prostor za apsorpciju troškova znači da već umjeren rast operativnih troškova može odvesti tvrtku u gubitak. Kad troškovi rastu za 14%, a prihodi istodobno za 7%, riječ je o situaciji u kojoj se marža ne smanjuje — ona jednostavno nestaje.

Val stečajeva i smanjenje prijevoznih kapaciteta

Opisani mehanizmi izravno dovode do dramatičnih posljedica na tržištu. U mnogim zemljama Europske unije — posebno izraženo u Belgiji — raste broj stečajeva prijevozničkih tvrtki. Manji subjekti, bez pristupa kreditu za obrtna sredstva pod uvjetima koji omogućuju redovito plaćanje računa za gorivo, ne mogu preživjeti viš tjedana kašnjenja u plaćanju od strane naručitelja.

Posljedice se odražavaju na ulaganja u vozni park. U trećem tromjesečju 2026. godine broj registracija novih teretnih vozila iznosio je oko 60 100 komada, a stopa rasta — 7,0% — bila je najslabija od početka tržišnog oporavka u tekućoj godini. Prijevoznici koji se bore za opstanak u tekućem tromjesečju ne razmišljaju o naručivanju novih tegljača s isporukom u 2027. godini.

Strukturnom problemu smanjenja voznog parka pridružuje se sve izraženiji nedostatak profesionalnih vozača. Procjene djelatnosti upućuju na oko 502 tisuće nepopunjenih radnih mjesta vozača teretnih vozila u Europi. Taj se broj ne smanjuje — naprotiv, zbog starenja vozačkog kadra i nedovoljnog broja novih ljudi u zanimanju, manjak se iz godine u godinu produbljuje.

Izgledi za 2027.: rizik od novog šoka na strani ponude

Paradoks današnje situacije leži u tome što tržište u sebi nosi klice nove krize — ovaj put na strani ponude. Europska središnja banka za 2027. godinu prognozira gospodarski oporavak na razini rasta BDP-a od 1,4%. Ako se prognoza ostvari, potražnja za prijevoznim uslugama počet će rasti. Problem je u tome što bi mogla naići na tržište koje nakon dvije godine smanjenja prijevoznih kapaciteta — i u pogledu broja vozila i dostupnih vozača — neće moći zadovoljiti novu potražnju.

Klasična ekonomija pokazuje što se događa kada se potražnja sudari s neelastičnom ponudom: cijene naglo rastu. Na prijevoznom tržištu to bi značilo novi skok vozarina — ovaj put stvarno potaknut potražnjom, a ne troškovima. Naručitelji prijevoza koji su se posljednjih mjeseci usredotočili isključivo na pregovaranje o nižim vozarinama mogli bi se probuditi u stvarnosti u kojoj neće moći kupiti dovoljnu količinu prijevoznih kapaciteta ni po kojoj cijeni.

Rizik za tvrtke koje naručuju prijevoz — praktična procjena

Iz perspektive tvrtki koje naručuju cestovni prijevoz u Europi — i naručitelja prijevoza i logističkih operatera — opisana situacija stvara nekoliko konkretnih kategorija rizika koje zahtijevaju hitnu pozornost:

1. Rizik solventnosti pružatelja prijevoznih usluga

Prijevozničke tvrtke s niskim maržama i ograničenim pristupom financiranju možda si neće moći priuštiti preživljavanje još jednog tromjesečja uz sadašnju razinu troškova goriva. Preporučena mjera: provjera financijskog stanja ključnih prijevoznika u portfelju dobavljača, s posebnim osvrtom na subjekte iz sektora MSP-a koji posluju uglavnom u ugovornom segmentu.

2. Rizik od iznenadnog gubitka prijevoznih kapaciteta

Stečaj ili obustava poslovanja jednog od ključnih prijevoznih partnera mogu odmah izazvati poremećaje u opskrbnom lancu. Preporučena mjera: diversifikacija baze dobavljača, održavanje aktivnih odnosa s najmanje dva–tri alternativna prijevoznika na svakom ključnom koridoru.

3. Rizik odredbi o gorivu i ponovnog pregovaranja o ugovorima

Uz tako visoke i promjenjive cijene dizela svaki je ugovor bez odredbe o gorivu danas potencijalni izvor sukoba. Prijevoznici će težiti jednostranim povećanjima cijena ili odbijanju pružanja usluga pod neprofitabilnim uvjetima. Preporučena mjera: revizija postojećih ugovora s obzirom na mehanizme indeksacije goriva; pregovaranje o jasnim uvjetima ažuriranja vozarina.

4. Rizik ograničene dostupnosti prijevoznih kapaciteta u 2027. godini

Tvrtke koje danas ne osiguraju prijevozne kapacitete putem okvirnih sporazuma ili dugoročnih ugovora s pouzdanim prijevoznicima mogle bi postati taoci spot tržišta u trenutku oporavka potražnje. Preporučena mjera: razmatranje višegodišnjih ugovora s odredbama koje jamče dostupnost kapaciteta uz istodobni mehanizam zaštite obiju strana od naglih promjena troškova.

5. Regulatorni i infrastrukturni rizik

Rastuće cestovne pristojbe, mogući novi propisi o zaštiti okoliša i nedovoljna ulaganja u prometnu infrastrukturu u nekim zemljama EU-a mogu dodatno povećati operativne troškove. Preporučena mjera: praćenje regulatornih promjena na ključnim tržištima poslovanja, uključivanje mogućih regulatornih troškova u višegodišnje financijske modele.

Glas djelatnosti: sustavna potpora umjesto privremenih olakšica

Strukovne organizacije — IRU na europskoj razini i Road Haulage Association (RHA) u Velikoj Britaniji, kao i njihove odgovarajuće organizacije u pojedinim državama članicama — upozoravaju političke donositelje odluka da je sektor cestovnog prijevoza na pragu trajnog slabljenja operativnih kapaciteta. Djelatnosti nisu potrebne jednokratne potpore ni privremena oslobođenja od trošarine na gorivo. Potrebno joj je predvidljivo, sustavno regulatorno i financijsko okruženje koje će omogućiti planiranje ulaganja u vozni park i kadar u razdoblju od najmanje nekoliko godina.

Nedostatak vozača — 502 tisuće nepopunjenih radnih mjesta — nije problem koji se može riješiti u jednom tromjesečju. Stvaranje novog vozačkog kadra zahtijeva godine rada na sustavu osposobljavanja, kvalifikacijama i privlačnosti zanimanja. Isto tako, zamjena voznog parka niskoemisijskim vozilima, koju zahtijevaju europski propisi, ne može se odvijati u uvjetima u kojima se prijevoznici bore za opstanak sljedećeg mjeseca. Donositelji odluka na nacionalnoj razini i razini EU-a moraju uočiti i riješiti ta proturječja.

Sažetak: čitajte podatke iza vozarina, a ne samo vozarine

Rekordni indeksi vozarina u trećem tromjesečju 2026. godine — 148,9 za ugovore i 147,6 za spot tržište — brojke su koje zahtijevaju kontekst. Njihovo pravilno tumačenje vodi do zaključka upravo suprotnog onome koji se nameće pri površnom čitanju: europsko tržište cestovnog prijevoza ne proživljava uzlet, nego se suočava s jednom od najozbiljnijih kriza profitabilnosti u posljednjim desetljećima.

Za upravitelje rizika i vlasnike tvrtki koje naručuju prijevoz to znači jedno: došlo je vrijeme da se iz tržišnog izvješća ne izvodi zaključak o stabilnosti sektora, nego da se pokrenu postupci provjere prijevoznih partnera. Tvrtke koje danas izgledaju kao da učinkovito posluju mogu imati ozbiljne probleme s likvidnošću skrivene iza fasade operativnog poslovanja. Stečaj ključnog prijevoznika — uvijek neugodan — u kontekstu ograničenih kapaciteta ponude i prognoziranog oporavka potražnje u 2027. godini može za naručitelja prijevoza postati logistička katastrofa koju će biti teško brzo staviti pod kontrolu.

Upravljanje rizicima u opskrbnom lancu danas mora uzeti u obzir ne samo cijenu prijevoza nego prije svega financijsko stanje tvrtki koje taj prijevoz obavljaju. EURODEBT.eu preporučuje redovito praćenje pokazatelja solventnosti prijevoznih partnera i ažuriranje planova kontinuiteta opskrbe za scenarij iznenadnog gubitka ključnog prijevoznika.

Eurodebt.eu

Provjerite tvrtku prije donošenja odluke

Procijenite vjerodostojnost izvođača ili prijevoznika. Koristite podatke koji pomažu u procjeni rizika suradnje.

Pretraži vijesti

Eurodebt.eu

Provjerite tvrtku prije donošenja odluke

Procijenite vjerodostojnost izvođača ili prijevoznika. Koristite podatke koji pomažu u procjeni rizika suradnje.

Podijeli članak

KATEGORIJE

Najnoviji unosi