Carine iz Kine: Porezna uprava progoni poljske logističare zbog carinske prijevare. TSL industrija je na rubu propasti.

Carine iz Kine: Porezna uprava progoni poljske logističare zbog carinske prijevare. TSL industrija je na rubu propasti.

Poljska industrija transporta, otpreme i logistike (TFL) suočava se s rastućom krizom koja bi mogla poljuljati temelje cijelog sektora. Nacionalna uprava prihoda (KAS) šalje masovne zahtjeve za plaćanje dospjelih carina logističkim tvrtkama i željezničkim prijevoznicima koji opslužuju Novi put svile - subjektima koji, prema istražiteljima EU, nisu bili svjesno uključeni u bilo kakvu prijevaru. U nemogućnosti da naplate plaćanja od stvarnih počinitelja prijevare - azijskih fiktivnih tvrtki koje su odavno nestale s tržišta - porezne vlasti obraćaju se legalnim tvrtkama koje posluju u Poljskoj i naplaćuju carinske dugove od njih na temelju odredbi o solidarnoj odgovornosti. Posljedice ovog pristupa mogle bi biti katastrofalne ne samo za pojedinačne tvrtke već i za cijelu logističku infrastrukturu koja povezuje Europu i Aziju.

Kako je funkcionirao mehanizam carinske prijevare?

Kako bismo razumjeli zašto se poljske logističke tvrtke nalaze u tako teškoj situaciji, potrebno je pratiti kriminalni mehanizam koji je bio u osnovi trenutne krize. Ovu praksu je izvorno otkrio i dokumentirao Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u sklopu opsežne istrage uvoza iz Kine u Europsku uniju.

Prevarantska shema bila je pomno isplanirana i dosljedno provedena. Strani uvoznici, najčešće povezani s azijskim subjektima ili posebno osnovanim offshore tvrtkama, unosili su robu u carinsko područje Europske unije koristeći lažnu ili manipuliranu dokumentaciju. Prijevara je uključivala dvije osnovne metode: ili deklariranje sadržaja kontejnera kao potpuno drugačijeg od njihovog stvarnog sadržaja ili drastično podcjenjivanje carinske vrijednosti uvezene robe.

Rezultat je uvijek bio isti: te su tvrtke plaćale djelić dospjelih carina i poreza, čime su ostvarile neopravdanu, ogromnu cjenovnu prednost u odnosu na poštene konkurente na jedinstvenom europskom tržištu. Kada bi porezne vlasti počele pokazivati ​​interes za određeni subjekt, uvoznici bi odmah likvidirali svoje poslovanje i doslovno nestali s tržišta, ostavljajući za sobom prazne tvrtke i nenaplative dugove. Kao rezultat toga, porezne su se vlasti - u Poljskoj i drugim zemljama EU - suočile s neprobojnim zidom: stvarni počinitelji postali su nedostižni, a javni proračuni pretrpjeli su stvarne gubitke.

Solidarna odgovornost - zakon koji pogađa nevine

U ovoj situaciji, porezne vlasti pribjegle su alatu predviđenom i Carinskim zakonikom EU-a i nacionalnim poreznim propisima – načelu solidarne odgovornosti za carinski dug. Međutim, njegova primjena u trenutnom kontekstu postavlja temeljna pravna i etička pitanja.

Prema tumačenju Ministarstva financija, sama činjenica sudjelovanja u carinskom postupku - uključujući podnošenje provoznih dokumenata u ime uvoznika - može stvoriti odgovornost za carinski dug nastao kao rezultat davanja netočnih podataka. Drugim riječima, ako se podaci u carinskoj deklaraciji pokažu netočnima, svaki subjekt uključen u ispunjavanje formalnosti može se smatrati financijski odgovornim - bez obzira na to je li bio svjestan nepravilnosti ili je postupio u potpunoj dobroj vjeri.

U praksi to znači da KAS potraživanja idu:

  • Carinske agencije — koji je profesionalno obavljao carinjenje i podnosio dokumente u ime uvoznika;
  • Željeznički prijevoznici — opsluživanje ruta na Novom putu svile i prijevoz kontejnera do carinarnica EU-a;
  • Logistički operateri — odgovoran za organizaciju opskrbnog lanca i tranzitnih postupaka.

Ministarstvo financija brani svoj stav, ističući da tvrtke koje smatraju porezne odluke nepravednima imaju na raspolaganju žalbeni postupak. Za mnoge poduzetnike, posebno one u sektoru malih i srednjih poduzeća, izgledi za dugogodišnje i skupe pravne bitke s poreznim vlastima ravne su presudi - čak i ako na kraju pobijede, mogli bi izgubiti financijsku likvidnost mnogo prije nego što presuda bude objavljena.

Glas industrije: Nevini plaćaju krive

ŚrodoIndustrija reagira na ovu situaciju sa sve većom zabrinutošću. Stručnjaci i praktičari tržišta TSL-a naglašavaju temeljno nerazumijevanje specifične prirode rada prijevoznika tereta, što se čini da je temelj djelovanja poreznih vlasti.

Joanna Porath, izvršna direktorica carinske agencije AC Porath, ističe ključno pitanje: logističke tvrtke i prijevoznici isključivo su odgovorni za tranzitni postupak. Njihov je zadatak fizički, sigurno i pravovremeno dostaviti teret s mjesta utovara - često suhe luke na istočnoj granici EU - do određenog carinskog ureda. To i ništa više. Logističari nemaju ni tehnički pristup ni zakonsku ovlast za otvaranje kontejnera i provjeru njihovog stvarnog sadržaja - carinske plombe su, po definiciji, nepovredive do službenog odobrenja. Nadalje, carinskim agencijama nedostaju alati i stručnost za neovisnu provjeru specijaliziranih tarifnih klasifikacija koje nameću pošiljatelji i uvoznici.

„To je kao da kurira smatrate odgovornim za činjenicu da je paket koji je dostavio sadržavao krijumčarenu robu“, komentira jedan stručnjak iz industrije. „Kurir prima paket s otpremnicom i dostavlja ga na navedenu adresu. Nema ni pravo ni obvezu otvoriti ga i provjeriti njegov sadržaj.“

Važno je napomenuti da OLAF-ovi nalazi jasno potvrđuju da poljske logističke i transportne tvrtke nisu bile namjerno uključene u carinske prijevare i ne smatraju se osumnjičenicima za sudjelovanje u organiziranim kriminalnim skupinama. Unatoč tome, zakon - kako se trenutno tumači - dopušta naplatu dugova od njih koji nisu nastali njihovom krivnjom.

Europska dimenzija: Poljska nije iznimka

Opisani problem nije jedinstven za Poljsku. Slični slučajevi pojavljuju se diljem Europske unije, gdje god su domaće logističke tvrtke upravljale lancima opskrbe koji su nesvjesno bili upleteni s nepoštenim azijskim uvoznicima. Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa - u svakoj od ovih zemalja carinske i porezne vlasti suočavaju se s istom dilemom: kako povratiti izgubljene proračunske prihode kada su stvarni počinitelji izvan dosega?

Sistemska priroda problema proizlazi iz nekoliko preklapajućih čimbenika. Prvo, dinamičan razvoj željezničkih veza Azije i Europe kao dijela Novog puta svile tijekom posljednjeg desetljeća stvorio je ogromne količine robe i carinskih dokumenata koje je teško učinkovito kontrolirati. Drugo, odredbe Carinskog zakonika Unije, iako detaljne, sadrže rupe koje omogućuju različita tumačenja opsega odgovornosti sudionika u provoznim postupcima. Treće, različite države članice primjenjuju te odredbe s različitim stupnjevima strogosti, što stvara heterogeno i nepredvidivo okruženje.rodopravni okvir za operatere koji posluju prekogranično.

Sistemski rizik za poljsku logistiku

Stručnjaci upozoravaju: posljedice trenutnog smjera mogle bi biti dalekosežne i vrlo skupe za poljsko gospodarstvo. Poljska zauzima strateški položaj u europskoj logističkoj mreži - ključno je čvorište za željezničke i cestovne veze na osi Istok-Zapad. Tijekom godina, poljske TSL tvrtke izgradile su snažnu poziciju u opsluživanju Novog puta svile, postajući ključna veza u protoku robe između Azije i Europe.

Ako se politika KAS-a ne promijeni ili se ne razviju jasna pravila za zaštitu dobre vjere sudionika u carinskim postupcima, industrija se suočava sa sljedećim prijetnjama:

  • Val bankrota — potraživanja poreznih vlasti mogu premašiti financijske mogućnosti pojedinih tvrtki, posebno manjih carinskih agencija i regionalnih prijevoznika, što može dovesti do njihovog stečaja;
  • Paraliza trgovine — tvrtke, želeći izbjeći rizik, mogu masovno prestati pružati usluge kupcima iz Kine ili općenito prestati tranzitirati robu iz Azije, što će paralizirati ključne trgovinske rute;
  • Povećanje troškova usluga — čak i one tvrtke koje odluče nastaviti s poslovanjem bit će prisiljene drastično povećati cijene usluga kako bi pokrile povećane rizike i troškove postupaka provjere;
  • Gubitak konkurentnosti — Poljski operateri postat će skuplji i manje atraktivni u usporedbi s konkurentima iz zemalja u kojima se propisi primjenjuju manje rigorozno.

Poznajte svog kupca u TSL industriji – nužnost ili fikcija?

Kao odgovor na rastući regulatorni rizik, neke logističke tvrtke pokušavaju implementirati postupke koji su prethodno bili poznati prvenstveno iz financijskog sektora - tzv. KYC (Know Your Customer - Poznaj svog klijenta) - odnosno postupke za temeljitu provjeru vjerodostojnosti klijenata. U praksi to znači, između ostalog, provjeru kreditne i registracijske povijesti klijenata, provjeru njihovih korporativnih povezanosti, analizu prethodnih carinskih deklaracija te praćenje popisa sankcija i upozorenja carinskih tijela.

Problem je u tome što čak ni najbolje osmišljeni KYC postupci ne pružaju potpunu zaštitu. Vozila posebne namjene, stvorena bez ikakve operativne povijesti ili vidljivih veza s prethodnim prijevarama, po definiciji je teško identificirati kao subjekte visokog rizika. Prilikom naručivanja transportne usluge, logistička tvrtka često nema načina provjeriti što se zapravo nalazi unutar kontejnera ili je li deklarirana carinska vrijednost točna.

Štoviše, provedba naprednih postupaka provjere dolazi sa stvarnim troškovima - i financijskim (IT sustavi, naknade za pristup bazi podataka i zapošljavanje stručnjaka za usklađenost) i operativnim (produženo vrijeme obrade narudžbi). Za manje subjekte ti troškovi mogu biti previsoki.

Što situacija zahtijeva? Perspektivu upravljanja rizicima.

S gledišta upravljanja poslovnim rizicima, trenutna situacija zahtijeva od TSL tvrtki koje posluju u Poljskoj i diljem EU da poduzmu hitne prilagodbe. Upravitelji rizika u transportnim i logističkim tvrtkama prvo bi trebali revidirati svoje portfelje kupaca radi izloženosti carinskom riziku, s posebnim naglaskom na subjekte koji uvoze robu iz Kine preko poljskih graničnih prijelaza i željezničkih terminala.

Ključne preporuke za tvrtke u TSL sektoru uključuju:

  • Revizija ugovora s uvoznicima — posebno u pogledu klauzula o odgovornosti za točnost carinskih podataka i mehanizama za podnošenje zahtjeva u slučaju potraživanja od strane poreznih tijela;
  • Implementacija ili proširenje KYC postupaka — s posebnim naglaskom na provjeru novih klijenata izvan EU-a i subjekata s kratkim tržišnim iskustvom;
  • Osiguranje od carinskog rizika — vrijedi provjeriti dostupnost osiguravajućih proizvoda koji štite od potraživanja carinskih tijela na temelju solidarne odgovornosti;
  • Aktivno sudjelovanje u regulatornom dijalogu — tvrtke bi se trebale surađivati ​​s industrijskim udruženjima lobirajući za promjene u tumačenju propisa ili izdavanje jasnih ministarskih smjernica;
  • Praćenje sudskih slučajeva i sudske prakse — praćenje presuda u sličnim slučajevima može pružiti pravne argumente i ukazati na učinkovite obrambene strategije.

Hitna potreba za dijalogom: industrija protiv Ministarstva financija

Prema riječima stručnjaka i predstavnika TSL sektora, ključni element u rješavanju krize je što hitnije uspostavljanje konstruktivnog dijaloga između Ministarstva financija i organizacija koje predstavljaju logističku industriju. Cilj ovog dijaloga trebao bi biti razvoj jasnih, transparentnih i proporcionalnih kriterija odgovornosti koji, s jedne strane, štite interese državnog proračuna, a s druge strane ne dovode do propasti subjekata koji su djelovali u dobroj vjeri i u granicama svojih ovlasti.

Posebno se predlaže:

  • Izdavanje službenih smjernica Ministarstva financija kojima se specificira koje su specifične aktivnosti dubinske analize od strane carinskih agencija i prijevoznika dovoljne za isključivanje njihove solidarne odgovornosti;
  • Uvođenje takozvane sigurne luke za logističke subjekte koji su proveli dužnu pažnju;
  • Stvaranje mehanizma za brze konzultacije s industrijom o tumačenju carinskih propisa u novim slučajevima koji postavljaju presedane;
  • Usklađivanje pristupa na razini EU-a kako se s poljskim tvrtkama ne bi postupalo strože nego s njihovim konkurentima u drugim državama članicama.

Sažetak: Rizik za partnere i izvođače radova

Ova situacija izravno utječe na procjenu rizika suradnje s poljskim logističkim tvrtkama i željezničkim prijevoznicima. Ti subjekti mogli bi u bilo kojem trenutku postati primatelji ozbiljnih financijskih potraživanja od poreznih vlasti - potraživanja koja ne proizlaze iz njihove vlastite nepažnje, već iz aktivnosti neuhvatljivih prevaranata.

Za poslovne partnere, izvođače radova i financijske institucije u TSL sektoru, to znači razmatranje ovog specifičnog regulatornog rizika prilikom procjene financijskog stanja i operativne stabilnosti poljskih logističkih tvrtki. Vrijedi provjeriti ima li određena tvrtka otvorene carinske i porezne postupke, koje je postupke usklađenosti implementirala i kako upravlja rizikom solidarne odgovornosti.

Poljska logistička industrija nalazi se u neviđenoj situaciji – plaća cijenu za sistemske nedostatke u carinskom zakonodavstvu i nemoć agencija za provođenje zakona pred organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju u inozemstvu. Bez brze zakonodavne intervencije ili barem promjene interpretativne prakse od strane Ministarstva financija, sektor bi mogao ući u fazu duboke strukturne krize, čije će se posljedice osjetiti u cijelom poljskom gospodarstvu.

Eurodebt.eu

Provjerite tvrtku prije donošenja odluke

Procijenite vjerodostojnost izvođača ili prijevoznika. Koristite podatke koji pomažu u procjeni rizika suradnje.

Pretraži vijesti

Eurodebt.eu

Provjerite tvrtku prije donošenja odluke

Procijenite vjerodostojnost izvođača ili prijevoznika. Koristite podatke koji pomažu u procjeni rizika suradnje.

Podijeli članak

KATEGORIJE

Najnoviji unosi